Crna Gora duguje još 5,7 miliona eura bivšim radnicima koji su ostali bez posla usled stečaja u državnim preduzećima. U izvještaju o radu Fonda rada, koji je juče usvojila Vlada, navodi se da je od osnivanja Fonda rada 2010. zaključno sa 31. decembrom 2015. isplaćeno 19.483.021 euro po 10.116 pravosnažnih rješenja.
– Na dan 31. decembar 2015. godine ostalo je neisplaćeno 2.970 rješenja, za čiju isplatu je potrebno 5.720.220 eura, od čega se na obaveze iz 2013. odnosi 2.166.750 eura (1.125 prvaosnažnih rješenje ), a na obaveze iz 2014. godine 1.500.354 eura (779 pravosnažnih rješenja). Na obaveze iz 2015. odnosi se 2.053.116 eura, odnosno 1.066 pravosnažnih rješenja – piše u izvještaju Fonda.
Fond rada vrši isplatu potraživanja koja mogu ostvariti zaposleni kojima je do 23. avgusta 2008. prestao radni odnos kod poslodavca usled stečaja, kao i oni za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena. Visina potraživanja utvrđena je odlukom o kriterijumima i načinu isplate potraživanja kod Fonda rada. Odredbama člana pet navedene odluke propisano je da zaposleni, kojem je u postupku utvrđeno da ispunjava uslove za ostvarivanje prava, a nije mu potraživanje isplaćeno u cjelosti, ima pravo na isplatu potraživanja u visini od 1.926 eura.
U dosadašnjem radu, Fondu rada izvršen je povraćaj sredstava u ukupnom iznosu od 7.704 eura, po osnovu četiri rješenja iz 2011. i 2015.
– Od osnivanja Fonda rada ponovljen je postupak po službenoj dužnosti i poništeno je 18 rješenja kojima je zahtjev za isplatu potraživanja usvojen, od čega su četiri lica izvršila povraćaj nezakonito isplaćenih sredstava. U 2015. godini povraćaj nezakonito isplaćenih sredstava izvršila su dva lica. U 14 predmeta je pokrenut postupak pred sudom zbog sticanja koristi bez osnova. Za 22 rješenja obustavljena je isplata i rješenja poništena po službenoj dužnosti nakon naknadno utvrđenih novih činjenica – navodi se u izvještaju.
Fond rada je u 2015. godinu ušao sa 3.096 neisplaćenih pravosnažnih rješenja, za čiju isplatu je bilo potrebno 5.962.896 eura. Budžetom za 2015. dobili su 2,3 miliona, od kojih je 2,290 potrošeno.
– U 2015. riješeno je 1.819 zahtjeva čiji su podnosioci zaposleni, kojima je radni odnos prestao 23. avgusta 2008, od kojih je 1.072 usvojeno, 704 su odbijena, 13 je odbačeno, dok je za 30 obustavljen postupak. Za usvojene zahtjeve stručna služba Fonda rada je u postupku utvrdila da ispunjavaju uslove za isplatu potraživanja, te su donijeta rješenja za isplatu u visini od po 1.926 eura – konstatuje se u izvještaju.
Novac nije isplaćivan licima koja su novac već dobila od države ili poslodavca.
– U ukupnom broju odbijenih zahtjeva značajan broj su podnijela lica koja su u prethodnom periodu isplatili Savez sindikata ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao i lica koja su isplaćena u vidu otpremnine, a zahtjevom traže isplatu po godini staža, i 20 odsto neisplaćenih zarada – konstatuje se u izvještaju.
U dosadašnjim radu zaključno sa 31. decembrom 2015. Fond rada je obradio 16.312 zahtjeva od kojih je 13.103 zahtjeva usvojeno, 2.833 odbijeno, 301 odbačen, a za 75 je obustavljen postupak.M.S.
Na Kosovo se vratilo 27 porodica
Uprava za zbrinjavanje izbjeglica u svom godišnjem izvještaju navela je da sa UNHCR, Danskim savjetom za izbjeglice i Kancelarijiom IOM u Prištini nastavila sa procesom dobrovoljnog povratka interno raseljenih lica na Kosovo. U toku 2015. godine na Kosovo se vratilo 27 porodica, odnosno 142 lica.
– Povratak ovih porodica je finansiran sredstvima Evropske unije (EU) posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori kroz projekat „Program pomoći za integraciju i povratak RAE i drugih I/RL-a koji žive u naselju Konik – II faza – kaže se u izvještaju.
Za azil se interesovalo 79 lica
U 2015. u Centru za azil zbrinuto je 1.038 lica, od čega 1.026 tražilaca azila i 12 sa statusom izbjeglice.
– Od navedenog broja u Centru je zbrinuto 1.027 lica, a u objektima za alternativni smještaj 11. U izvještajnom periodu zbrinuto je i 79 lica koja su izrazila namjeru da zatraže azil. Poslovi zbrinjavanja odnosili su se na obezbjeđenje smještaja i odgovarajućeg standarda života, obezbjeđenje ishrane i higijene, pružanje zdravstvene zaštite, psiho-socijalne pomoći, vođenje evidencije o licima na zbrinjavanju i drugo – kaže se u izvještaju o radu te institucije.